U Zemunu postoji duga tradicija poslastičarstva jer je grad bio na granici između Balkana i Srednje Evrope (Austrougarske). Zbog toga se u slatkišima mešaju orijentalni kolači (turski uticaj) i bečki / sremski krem-kolači.
Neke poslastičarnice u Zemunu imaju više od 50 godina tradicije i smatra se simbolom starog Zemuna. Poznate su po sladoledu, krempitama, šampitama u starinskim kolačima.
Većina njih danas pravi i moderne torte, ali zadržava stare recepte koji su bili popularni u Vojvodini i starom Beogradu.
Koje se poslastice najviše prave u Zemunu
U starim zemunskim poslastičarnicama najčešće su: Kremasti kolači (srednjoevropski uticaj), krempita – lisnato testo i vanila krem, šampita – pena od belanaca, princes krofne, kesten pire.
Orijentalni kolači (turski uticaj): baklava, tulumbe, urmašice.
Vojvođanski / sremski kolači: štrudla sa makom ili orasima, knedle sa šljivama, vanilice, kuglof (posebno sremski)
Da li ima uticaj iz Srema?
Da – veoma veliki.
Zemun je istorijski deo Srema, pa je kuhinja pod snažnim uticajem srednje Evrope (Austrija, Mađarska, Nemačka).
Zbog toga u slatkišima postoje dve tradicije:
1. Sremsko / vojvođansko poslastičarstvo: kuglof, štrudle -mak i orasi, knedle sa šljivama
2. Bečko / austrougarsko poslastičarstvo, krempita: princes krofne, razne krem-torte
3. Orijentalni uticaj (stariji): baklava, tulumbe,kolači sa šerbetom
Zemunsko poslastičarstvo je mešavina tri kulture:sremske (vojvođanske), austrougarske / bečke uorijentalne (turske)
Zbog toga u starim poslastičarnicama često možeš videti i baklavu i krempitu na istom meniju.
Najstariji slatkiši koji su stigli u ovaj region dolaze iz osmanske kuhinje.
Najpoznatiji: baklava,tulumba i urmašica.
Kako su došli u Zemun:
Trgovci i stanovnici iz Beograda i Balkana donosili su recepte preko Dunava. U 19. veku su se ovi kolači počeli prodavati i u zemunskim kafanama i poslastičarnicama.