Dragica Smiljanić u Zemuna pronašla bubu koja jede ambroziju

Neočekivano bi u u ovoj borbi čoveka i ambrozije, mogle u pomoć da priteknu životinje. I to one sitne, ali izgleda dinamitne. Bubicu su otkrili stručnjaci sa poljoprivrednog fakulteta, a evo kako može da pomogne.

Buba „ofrela komuna“ kod nas jede samo jednu biljku – ambroziju. Pronašla ju je Dragica Smiljanić u Zemunu, nedaleko od auto-puta.

To sam primetila prvo po izgriženim listovima, kada sam videla izgrižene listove, odmah sam posumnjala da je i insekt tu negde, onda sam pogledala po listićima i našla ih nekoliko. Prošetala sam još malo dalje i videla i veća oštećenja, prvo na manjim biljkama a kasnije i na većim“, kaže Dragica Smiljanić, stručni saradnik na Katedri za entomologiju.

Ove godine je već napravila veliku štetu ambroziji, što je vest koja ohrabruje i obećava jer predstavlja prirodan i biološki vid borbe protiv biljke koja iz godine u godinu postaje sve veći problem.

„Ogroman je problem u zdravstvu u čitavoj Evropi, to je biljka koja je na evropski kontinent došla iz amerike pre više od 100 godina, a pre 8 godina na evropski kontinent je došla buba koja nju jede i kako stvari sada stoje, ta buba vrlo efikasno pojede biljku i imamo razloga da se nadamo da će problemi sa kijanjem usled alergije na polen ambrozije biti manji u budućnosti“, ističe Olivera Petrović Obradović, profesor entomologije na Poljoprivrednom fakultetu.

Ideja postoji da se buba umnoži, ali za sada kod nas nema laboratorije koja bi to mogla da izvede.

„Ona se može umnožiti pa ispuštati i bilo bi dobro kada bi to neko ovde radio. Nažalost, ne mogu da kažem da li će se to desiti, nisam u ministarstvima koja o tome odlučuju ali ukoliko bismo je gajili masovno. a to bi morali da budu milioni insekata. i njih ispuštali na području Srbije pre bismo rešili problem ambrozije“, smatra Petrović Obradović.

Čak i da ne bude umnožavanja u kontrolisanim uslovima, ovom insektu pogoduju ekološki uslovi naše zemlje, što znači da će se ona prirodnim putem i sama umnožiti.

Prognoze nekoliko ozbiljnih istraživanja u Evropi su da će ovaj vid biološke borbe protiv ambrozije biti uspešan. Ipak, za iskorenjivanje ambrozije biće potreban dug vremenski period i ne treba zaboraviti da ona nije oduvek bila rasprostranjena u Srbiji kao što je to slučaj danas.

Tagovi:

Pročitajte još: