SEĆANJE NA SIBINJANIN JANKA

Prema istorijskim izvorima, veliki srpski ili mađarski junak Sibinjanin Janko iliti Janoš Hunjadi, kako su ga i jedni i drugi svojatali, umro je posle velike pobede u Beogradu, u kampu svoje vojske na zemunskom brdu Gardoš od kuge, 11. avgusta pre 566. godina.

Mnogo kontroverzi isplelo se o poreklu i životu ovog gotovo legendarnog junaka.

Ne može se sa sigurnošću utvrditi ni godina njegovog rođenja, ni poreklo, ali se dve, 1387. i 1407. uzimaju kao relevantne. Plemićkog je i po ocu srpskog roda, a majka mu je bila Mađarica. Otac je mađarskog kralja Matije Korvina.

Za života se proslavio velikim junaštvom. Vojnu karijeru započeo je u službi srpskog despota Stefana Lazarevića, a od 1432. godine bori se na strani vojske kralja Žigmunda.

Uvek je bio na strani hrišćana protiv Otomanske najezde.

U narodnom predanju, međutim, ostalo je zapisano u stihu u bugarštici najstarijeg srpskog zapisa ”Orao se vijaše nad gradom Smederevom” da je Sibinjanin Janka zarobio i bacio u tamnicu despot Đurađ Branković.

Putevi su im se ukrstili i u Đurđevoj tvrđavi na Gardošu.

Na Kalemgdanu je u kamenu uklesano da su branioci Beograda predvođeni Sibinjanin Jankom 22. jula 1456. godine oterali Turke i odbili neprijateljski napad, a veliki junak je za nepune tri nedelje, na suprotnoj, zemunskoj obali Dunava, izdahnuo od posledica kuge.

Posmrtni ostaci Sibinjanin Janka premešteni su u katedralu u Stolnom Beogradu u Rumuniji.

Jedna od četiri milenijumske kule, na Gardošu u Zemunu nosi njegovo ime.

Na Zemunskom keju oslobođenja predsednici Srbije i Mađarske su 2017. godine otkrili Spomenik Sibinjanin Janka, rad budimpeštanskog umetnika Ištvana Madarašija, na koji se redovno, u čast velikog junaka bitke za Beograd, polažu venci.

Jankova klisura uz reku Blatašnicu, na granici Topličkog i Rasinskog okruga, kao i osnovna škola u Čantaviru kod Subotice, takođe čuvaju uspomenu na velikog junaka Sibinjanin Janka ili Janoša Hunjadija.

Tagovi:

Pročitajte još: