Stepenište profesora Dabižića

Od Gardoške ulice do platoa Milenijumske kule vode stepenice koje će nositi ime istoričara i čoveka koji se neumorno decenijama bavio ovom dunavskom varoši

Istoričara, profesora, čoveka koji je neumorno proučavao i beležio baštinu Zemuna Miodraga A. Dabižića znali su gotovo svi žitelji ove dunavske varoši. Zbog toga je na sednici Skupštine grada odlučeno da se stepenište koje vodi od Gardoške ulice do platoa Milenijumske kule nazove po njemu.

Inicijativu su podneli Klub matične kulture Zemuna, Turističko društvo „Zemun”, Klub poštovalaca vremena MAH, Zemunski kamerni orkestar i Zemunska gimnazija.

Profesor Dabižić ostaće u generacijama upamćen kao vanserijski pedagog, osnivač i dugogodišnji kustos Zavičajnog muzeja u Zemunu, u vreme kada je ovaj muzej bio jedan od najposećenijih u gradu, aktivan član Kluba matične kulture Zemuna, jedan od osnivača Turističkog društva „Zemun”, inicijator brojnih tradicionalnih manifestacija u vezi sa sredinom iz koje je ponikao, voleo je i marljivo beležio sećanja za mnoge prestoničke i lokalne novine.

Bio je jedan od malobrojnih koji je brižljivo proučavao istoriju Zemuna i njegove okoline. Iza njega su ostala značajna dela: „Zemun – pregled prošlosti od postanka do 1918. godine”, „Sedam milenijuma Zemuna”, monografija „Zemunsko groblje” i mnogobrojni članci iz istorije i kulture ovoga „grada u gradu”.

Bio je koautor u naslovima „Zemunski graditelj Franja Jenč”, „Petar Marković”, „Zemunska biblioteka”, „Sto godina rada Dobrovoljnog vatrogasnog društva”, „Sto godina Ekonomske škole u Zemunu”, „Zemunska bolnica”, „Znamenitosti i lepote Srbije”, „Znamenitosti i lepote Vojvodine”, „Zemun”…

Za višedecenijsku delatnost dobio je niz diploma i zahvalnica među kojima su Zlatna značka Turističkog saveza Beograda, plakete Muzeja grada Beograda i Skupštine grada Beograda, medalja Vatrogasnog saveza Srbije, Oktobarska nagrada opštine Zemun, Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, Prolećna nagrada Društva likovnih i primenjenih umetnika Zemuna i Statueta Ikar Komande vazduhoplovstva i PVO… Svoje mesto je našao u Enciklopediji srpskog naroda i u knjizi „Ko je ko”. Bio je ljubitelj likovnog stvaralaštva i muzičke umetnosti. Sarađivao je sa galerijom „Ikar” i vodio Zemunski hor više od četrdeset godina.

Životni kredo mu je bio: „Doprinosi zajednici prema sposobnosti.” Po tome će ga se porodica, saradnici, poznanici, prijatelji i sugrađani sećati. Večno počivalište našao je 2017. godine na Zemunskom groblju na Gardošu, o kojem je napisao dragocenu monografiju.

Politika

Tagovi:

Pročitajte još: