Svi je zovu Sinagoga ali… Znate li kojoj religiji pripada ova neobična zemunska bogomolja?

Svi je zovu sinagoga, ali da ne bude zabune, neobična mala građevina na uglu ulica Teodora Hercla (Prilaz) i Tošin Bunar u Zemunu je – evangelistička crkva.

Pre Drugog svetskog rata u Zemunu je živelo dosta Nemaca, a poznato je da je ovaj narod podeljen na pripadnike rimokatoličke i protestantske religije. Nemački katolici imali su svoju crkvu u naselju Francstal, danas Gornji grad, koja je nakon rata ostala bez vernika i porušena je. Protestanti su koristili ovu manju evangelističku crkvu koja je, takođe, ostala bez vernika, ali srećom nije uklonjena, već je postala poslovni prostor. Jedno vreme bila je mesto za kulturni život i provod mladih, pa je mnogi pamte upravo po tim lepim danima mladosti u socijalističkoj Jugoslaviji.

Ali, vernici su svoju crkvu želeli nazad i ona je ustupljena protestantima na korišćenje, međutim, prostor danas koristi i jedno kulturno-umetničko društvo.

Danas se u ovoj crkvi redovno održavaju bogosluženja, iako je zajednica protestanata u Zemunu veoma mala.

Ono što je sa kulturno-istorijskog aspekta značajno jeste arhitektonska vrednost ove crkve.

„Evangelička crkva u Zemunu podignuta je u periodu od 1926-1930. godine na uglu ulica Prilaz i Tošinog bunara. Crkvu odlikuje osnova koja asocira na oblike trolista – rotonde sa naglašenom apsidom i dva bočna krila, simetrično postavljena u odnosu na centralni ulaz.

Iznad troslivnih krovova koji pokrivaju skraćenu pripratu i bočna krila, diže se tambur većih dimenzija. Nad kubetom je lanterna na koju je prvobitno postavljen krst kao simbol Hristovog stradanja. Građevina poseduje sveden broj simetrično postavljenih otvora na fasadi. Ovo kompaktno, zatvoreno arhitektonsko rešenje, koje najverovatnije pripada školi arhitekata Huga Erliha i Viktora Kovačića, poseduje urbanističku vrednost oličenu u izuzetno uspešnom rešenju u odnosu na položaj raskršća, nadomak prilaza Starom jezgru Zemuna.

Crkva predstavlja originalno i retko arhitektonsko ostvarenje oblikovano u dosledno sprovedenom modernističkom konceptu. Nesumnjiva je njegova kulturno-istorijska i dokumentarna vrednost, kao svedočanstva postojanja i življenja jedne hrišćanske konfesionalne zajednice u periodu između dva svetska rata u Zemunu“, navodi Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Tagovi:

Pročitajte još: