Učionice na nemačkom, đaci iz zanatskih porodica: Kako je počela priča o Zemunskoj gimnaziji

U jesen 1858. godine Zemun je bio pogranični grad tadašnje Austrijske carevine, mesto susreta trgovaca, zanatlija, vojnika i putnika sa različitih strana Evrope. Upravo tada počinje priča o jednoj od najstarijih i najuglednijih srednjih škola u Srbiji – Zemunska gimnazija.

Dana 23. septembra 1858. godine Vojna komanda odobrila je osnivanje dvorazredne Niže realne škole u Zemunu. Ta skromna obrazovna ustanova predstavljala je početak razvoja škole koja će tokom narednih decenija izrasti u jednu od najznačajnijih gimnazija na ovim prostorima.

Škola za buduće trgovce, zanatlije i činovnike

Za razliku od klasičnih gimnazija koje su naglasak stavljale na latinski jezik i humanističke predmete, realne škole bile su usmerene na praktična znanja. Njihov cilj bio je da obrazuju mlade ljude za trgovinu, zanate, administraciju i tehničke poslove.

Prvi učenici bili su uglavnom sinovi zanatlija, trgovaca i državnih službenika. Nastava se odvijala na nemačkom jeziku, što nije bilo neobično jer je Zemun tada pripadao Habzburškoj monarhiji. Škola je prve godine imala samo jedan razred i 21 učenika.

Prvi dom škole

Nova škola nije odmah dobila reprezentativnu zgradu. Privremeno je smeštena u objektu podignutom još 1786. godine, u blizini rimokatoličke crkve, na prostoru današnjeg centra Zemuna. U toj staroj zgradi nastajale su prve generacije učenika koje su postavile temelje buduće obrazovne tradicije grada.

Može se zamisliti atmosfera tadašnje učionice: drvene klupe, kaligrafsko pisanje, stroga disciplina i nastavnici koji predaju na nemačkom jeziku deci čiji su roditelji svakodnevno radili u radnjama, zanatskim radionicama i kancelarijama tadašnjeg Zemuna.

Put ka velikoj gimnaziji

Razvoj škole bio je brz. Već 1868. godine otvoren je treći razred, a ubrzo potom škola prerasta u Malu realku. Tokom narednih decenija nastavlja širenje i modernizaciju. Godine 1881. postaje Velika realka, a 1895. prerasta u punu Realnu gimnaziju sa osam razreda.

Ovaj razvoj odražavao je i napredak samog Zemuna, koji je krajem XIX veka postajao sve važniji trgovački i kulturni centar na obali Dunava.

Nova zgrada – ponos Zemuna

Kako je broj učenika rastao, postalo je jasno da je potreban veći prostor. Zato je 1879. godine podignuta nova školska zgrada u renesansnom stilu u Gradskom parku. To je zgrada koja i danas predstavlja jedan od prepoznatljivih simbola Zemuna. Početkom XX veka objekat je dodatno proširen zbog sve većeg broja đaka.

Od nemačkog do srpskog jezika

Jedna od najznačajnijih promena dogodila se krajem XIX veka kada je srpski jezik postepeno postao jezik nastave. To nije bila samo administrativna promena, već važan kulturni korak koji je odražavao nacionalno buđenje srpskog stanovništva u Zemunu.

Škola kroz ratove i promene država

Tokom svoje duge istorije gimnazija je preživela velike istorijske lomove – raspad Austro-Ugarske, Prvi svetski rat, stvaranje Kraljevine SHS, Drugi svetski rat i brojne društvene promene. Tokom Prvog svetskog rata školska zgrada korišćena je za vojne potrebe, što je ozbiljno otežalo rad škole. Normalizacija nastave trajala je godinama nakon završetka rata.

Rasadnik poznatih ličnosti

Tokom više od jednog i po veka postojanja kroz klupe Zemunske gimnazije prošle su hiljade učenika. Škola je iznedrila brojne naučnike, umetnike, lekare, profesore, sportiste i javne ličnosti, ostavljajući snažan trag u kulturnom i društvenom životu Srbije.

Nasleđe koje traje

Od male dvorazredne škole sa 21 učenikom do jedne od najpoznatijih gimnazija u zemlji, razvoj Zemunske gimnazije predstavlja ogledalo razvoja samog Zemuna. Njena istorija govori o važnosti obrazovanja, upornosti generacija nastavnika i učenika i želji jednog grada da svojim mladima pruži znanje i priliku za napredak.

Danas, više od 165 godina nakon osnivanja, Zemunska gimnazija ostaje simbol tradicije, obrazovanja i kulturnog identiteta Zemuna – mesto gde se prošlost i budućnost susreću u istoj učionici.

Tagovi:

Pročitajte još: